O demokraciji u Hrvatskoj

alexis-de-tocqueville-4-sized

O demokraciji u Americi vjerojatno je jedno od najvažnijih djela o politici uopće. Mnogi će se složiti da je bez njega gotovo nemoguće razumjeti što su to Sjedinjene Države, što ih je to podiglo do najslobodnije i najsnažnije svjetske nacije, ali i što je to suvremeni liberalno-demokratski poredak, koje su mu pretpostavke i u kakvu ga se suprotnost može pretvoriti. Alexis de Tocqueville je početkom tridesetih godina devetnaesetoga stoljeća kao mladi francuski pravnik boravio u SAD-u i stvorio djelo po kojemu i danas ta nacija uči o sebi samoj.

Nema nikakve potrebe komentarima Hrvatsku stavljati u komparativni odnos s odabranim citatima – nadam se da oni sami po sebi sve govore o tome gdje smo bili, gdje smo danas i kuda idemo.

Iz prve knjige:

Među novim predmetima koji su mi privukli pažnju za vrijeme moga boravka u Sjedinjenim Državama nijedan mi nije življe upao oči od jednakosti uvjeta. Bez muke otkrih silan utjecaj što ga ta prva činjenica ima na kretanje društva; ona javnome mnijenju daje određeni smjer, a zakonima određen oblik, onima koji vladaju nove maksime, a onima kojima se vlada posebne navike.

Uskoro uvidjeh da se utjecaj te iste činjenice širi i daleko izvan granica političkih običaja i zakona, te da nema manje vlasti nad građanskim društvom negoli nad vladom: ona stvara shvaćanja, potiče rađanje osjećaja, sugerira običaje i modificira sve što sama le proizvodi.

Stanovnik Sjedinjenih Država od rođenja uči da se u borbi protiv životnih nedaća i nevolja čovjeka mora osloniti na samoga sebe; na društvenu vlast baca tek podozriv i nemiran pogled, te njezinu moć priziva samo kada bez nje ne može.

U Sjedinjenim državama javni službenici se utapaju u gomili ostalih građana; nemaju ni palača, ni čuvara, ni svečanih odora…

Gledano očima demokracije, vlast nije neko dobro, ona je nužno zlo.

… ne postoji karijera u javnoj službi, u pravom smislu te riječi. Ljudi na funkcije dospijevaju samo sučajno i nemaju nikakve sigurnosti da će se na njima i održati. To je napose istina kad se izbori održavaju jednom godišnje. Iz toga pak proizlazi činjenica da u doba zatišja javne službe predstavljaju slab mamac za častohleplje.

Ljudi velike nadarenosti i velike strasti se klone vlasti kako bi mogli ići za bogatstvom…

Kada čovjek posjeti Amerikance i prouči njihove zakone, vidi da autoritet što su ganoni dali pravnicima, te utjecaj što su im ga dopustili da imaju u vlasti danas tvore namoćniju prepreku odstupanjima od demokracije.

Rekao bih da održanje demokratskih ustanova u Sjedinjenim Državama valja pripisati okolnostima, zakonima i običajima.

Uvjeren sam da ni najpovoljniji položaj ni najbolji zakoni ne mogu održati neki sustav usprkos običajima, dok običaji čak i iz najnepovoljnijega položaja i iz najlošijih zakona izvlače korist.

Ako nisam uspio u tome da čitatelj u ovome djelu osjeti važnost koju praktičnome iskustvu Amerikanaca, njihovim navikama, njihovim mišljenjima, rječju, njihovim običajima, pripisujem u vezi s održavanjem njihovih zakona, promašio sam glavni cilj što sam ga sebi bio postavio pišući svoje djelo.

m_100007682

Iz druge knjige:

… strast se za bogatstvom u Americi, dakle, nimalo ne žigoše, nego se, samo ako ne prekoračuje granice koje joj određuje javni poredak, čak i časti. Amerikanac plemenitom i štovanja vrijednom ambicijom zove ono što su naši preci u srednjem vijeku nazivali ropskom pohlepom…

Smionost je u industrijskim pothvatima prvi uzrok njegova (naroda) brzog napretka, snage i veličine. Industrija je za njega poput velike lutrije na kojoj mali broj svakodnevno gubi, ali država neprestano dobiva; takav narod dakle, mora s naklonošću gledati na smionost u industrijskim pitanjima i častiti je.

Amerikanci, koji odvažnost u trgovini postavljaju kao svojevrsnu vrlinu, ni u kojem slučaju ne mogu žigosati odvažne ljude.

U demokratskom društvu kako što je društvo u Sjedinjenim Državama, u kojemu su imovine male i nesigurne, svi rade, a rad svemu vodi. To je izokrenulo pitanje časti i usmjerilo ga protiv dokolice.

Baš kao što ne postoji poseban rod siromaha, ne postoji ni poseban rod bogataša; bogataši svakodnevno izranjaju iz mnoštva i neprestano se onamo vraćaju. Nipošto, dakle, ne čine zasebnu klasu koja bi se mogla lako definirati i potanko protumačiti, pa bi narod, budući da su oni sa svojim sugrađanima povezani s tisućama skrivenih niti, teško mogao na njih udariti, a da pri tome i sam ne bude zahvaćen.

Zaboravlja se da za ljude opasnost od podčinjavanja leži upravo u sitnicama.

Nitko me neće uvjeriti u to da slobodoumna i mudra vlada može proizaći iz glasovanja pokornog naroda.

U naše dane građanin kojega netko tlači ima samo jedno sredstvo obrane, a to je da se obrati cijeloj naciji, a ako se i ona na to ogluši, ljudskome rodu; da to izvede na raspolaganju mu stoji samo jedno sredstvo, a to je tisak. Zbog toga je sloboda tiska beskrajno dragocjenija za demokratske negoli za ostale nacije…

Tisak je pravom smislu riječi demokratsko oruđe slobode.*

Dakle, Tocqueville nam otkriva koliko su običaji, navike, mišljenja, nazori, a ne sami zakoni, važni da jedna politička zajednica sebe konstituira kao slobodno društvo.

Što bi kod nas otkrio u tom smislu, mislim da to i ne treba govoriti.

Eto, ako se zanimate za politiku, ako se zanimate za slobodarsku političku zajednicu, svakako nabavite Tocuquevilleovo djelo O demokraciji u Americi. Ovo ovdje je samo istrgnuti djelić mudrosti da bi se pokušalo pokazati u čemu je problem s Hrvatskom i ne može se uzeti kao ilustracija piščevih glavnih tema i ideja.

*(Prijevod Divine Marion, Informator, FPZG 1995.)

2 misli o “O demokraciji u Hrvatskoj

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s