Kraljevina Švedska – neoliberalne reforme kao temelj budućnosti

Može se primijetiti kako nam se već duže vrijeme pod nos ne podmeće Švedska, mnogim neukim glavama donedavno zemlja-uzor najsličnija neprežaljenom jugo-socijalizmu. Današnji hrvatski reformatori, koji dolaze s ljevice i poljevičarene vladajuće desnice, zaobilaze je u krugu većem od zagrebačkog hipodroma. Razlog se nalazi u tome što su nakon dvije velike krize, one s početka devedesetih i kraja desetih, neoliberalne reforme Švedsku vratile u svjetski gospodarski vrh i osigurale joj stabilnu budućnost za mlade i stare. Očito je sad situacija takva da se na ništa iz te zemlje nitko u hrvatskoj politici ne usudi pozivati, niti iz nje izvlačiti rješenja za naš jad i bijedu. Pogotovo ne organizaciju i akvizicije države blagostanja, jer im tu više ništa nije jasno i ništa mi se ovamo ne uklapa od novog skandinavskog modela orijentiranog prema konkurenciji po svim razinama, od školstva, zdravstva do tržišta rada. Zapravo više i nema stare zapadne demokracije koju bi mogli pokazati kao svoj reformski uzor. Izmišljaju neka svoja “originalna” rješenja koja pod svaku cijenu moraju zaobići tržišne mehanizme, poput nove reforme zdravstva, u kojoj je najznačajnija točka promjena zimskih guma ljetnima na javnozdravstvenim vozilima.

sweden-2132639_960_720

Neoliberalne reforme mogu se kojekako definirati, ovaj put neka to bude jačanje individualnih poduzetničkih sloboda i vještina unutar institucionalnog okvira koji jamči snažna vlasnička prava, slobodno tržište i slobodnu trgovinu. Narodskim jezikom rečeno, neoliberalnim reformama smanjuje se uloga države u formuli napretka.

Anders Chydenius – otac švedskog liberalizma

1763. godine mlađahni i veoma pametni svećenik Anders Chydenius, koji će kasnije biti prozvan nordijskim Adamom Smithom, napisao je esej u kojemu daje odgovor na vlastima nerazmrsivo pitanje: Zašto ljudi u tako velikom broju napuštaju Švedsku? Njemu je sve bilo jasno: krivac je represivan i korumpirani sistem koji priječi ljudima da u Švedskoj dobro žive. Opisao je mnoge zloupotrebe moći, krute regulacije i poreze koji uništavaju napredak, dajući slobodnotržišnu kritiku švedske politike. Pokazao je kako privilegije, zahtijevanje licenci i kočenje slobodnog tržišta štiti uski krug lijene aristokracije i sprečava marljive ljude da sretno žive, jer im se visokim porezima uzima gotovo sve što zarade. Zbog korumpiranog pravnog sistema nikako nisu mogli do pravde protiv moćnih, a zbog restrikcija povezanih s tiskom nisu bili u mogućnosti iznositi u javnost svoje probleme. “Domovina u kojoj nema slobode i vrline samo je velika riječ s malo značenja”, istaknuo je.

Trebalo je proći gotovo cijelo stoljeće od Chydeniusova eseja da se konačno odustane od etatizma, da zažive ideje minimalne i jeftine države i da se stvari prepuste zakonima tržišta: uslijedilo je stotinu godina gotovo neviđenog švedskog prosperiteta.

Reforme koje daju rezultate

Švedska je od sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća do sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća prošla put od tragično siromašne i bijedne zemlje do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta. Međutim, podizanje države blagostanja u drugoj polovici dvadesetog stoljeća ponovno ju je dovelo na rub ponora. Država je trošila otprilike sedamdeset posto bruto društvenog proizvoda, a privatni, poduzetnički sektor je gotovo kolaborirao pod porezima i regulacijama. A onda su pametni ljudi sjeli za stol i odlučili zemlju vratiti tržišnim zakonitostima, barem djelomično, no i to se pokazalo dovoljnim. Švedska kreće prema smanjenju državnih rashoda i tržišnim reformama. Najviše energije potrošeno je na transformaciju države blagostanja. Reforme koje je prošla, i koje još uvijek prolazi, u mnogočemu su je promijenile i danas ona ima jako malo veze s onom iz sedamdesetih ili osamdesetih, kad se gotovo u potpunosti temeljila na proračunskim transferima. Bit će dovoljno istaknuti dva primjera da dobijemo sliku o čemu je riječ.

Kad je u pitanju obrazovanje, Švedska se priklonila vaučerskom rješenju, za koje se grleno zalagao Milton Friedman. Tvrdio je, a to se pokazalo točnim, da će konkurencija povećati kvalitetu školstva, smanjiti troškove i na koncu dati izvanredne obrazovne rezultate.

“Neka tržište preuzme brigu o zdravstvu!” glasio je 1997. godine naslov u Dagens Nyheteru, vodećem švedskom dnevnom listu, koji se prodavao u tiraži od 350 000 primjeraka. Što je najbolje, ljevičar ga je napisao. Shvatili ljudi da nema druge nego sa zdravstvom krenuti u smjeru uvođenja konkurencije u sustav. Oslobađaju se potencijali tržišno orijentiranog zdravstva i uvode se principi konkurencije u neuralgične točke javnog zdravstva. Privatni menadžment u bolnicama je danas sasvim normalna stvar. Pacijenti u primarnoj zaštiti mogu birati između privatnih i javnih ordinacija što, naravno, povećava broj privatnih ponuđača i kvalitetu. I ovdje se potvrdila tržišna zakonitost o smanjenju troškova.

Neprimjereno uspoređivanje

U komparativnoj politici postoji stvar koju nazivamo neprimjerenom komparativnom analizom. Proučavanje političkog ili ekonomskog sustava Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje već na prvi pogled nema smisla i stavljanje ta dva sustava jednog pokraj drugog samo je gubljenje dragocjenog vremena. Jednako je sa sustavima Švedske i Hrvatske. Ta dva politička i ekonomska sustava možda i nisu udaljena poput onih Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje, ali svakako su toliko udaljena da usporedbu možemo smatrati neprimjerenom. Tek pokojem nepopljuvanom neoliberalu na ovim prostorima ostaje da se divi racionalnosti koju jedna politička zajednica može pokazati u kriznim vremenima, ostalima da nastave sanjati svemoguću socijalističku državu i tjerati nas u svijet.

I, tako, kaže nedavno naša predsjednica ljudima u Švedskoj da se vrate u Hrvatsku i da ćemo im mi pomoći… pronaći dovoljno tvrd kamen da se tuku po glavi koliko su blesavi kad to učine.

 

Luka Posarić

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s