Politički okvir za Pikettyjevu političku ekonomiju

Nakon prizora hipnotizirane publike na propovijedanju Thomasa Pikettyja u HNK-u čovjek ne može a da se ne zapita u što se to pretvara Kapital u 21. stoljeću? U samo jedno od struke hvaljeno glomazno znanstveno istraživanje? Ne, brzinski postaje ono najgore što se jednoj knjizi može dogoditi – političko oružje. Njezinu autoru očito je to bila i namjera. Već u samoj knjizi on iznosi svoje ideje što i kako treba napraviti, gdje udariti da stvari sjednu na svoje mjesto. Međutim bez obzira na to toliko je Thomas Piketty tendenciozno dokazivao svoje hipoteze, možda i nije prerano zaključiti da je neosocijalistička ljevica (za rušitelje kapitalizma je preblag) među sobom pronašla čvrstu intelektualnu uporišnu točku kojom će osvježiti legitimitet razgradnje i erozije liberalnih institucija.

Premda će se Piketty predstaviti kao sveučilišni profesor koji samo istražuje i podučava, već u sljedećem trenutku je propovjednik koji nejednakost pretpostavlja kao amoralnu pojavu koja zaslužuje biti na vrhu ljestvice političkih problema. A u što se pretvara politika kad se preko nje krene širiti bilo koja moralna ideja, u ovom slučaju ideja eliminiranja nejednakosti?

Očigledno ona prestaje biti zajedničko i dobrovoljno nastojanje i angažiranje oko stvari i problema koji se na sve članove jedne zajednice raspodjeljuju u sličnom omjeru. Politika izlazi iz tih okvira, ona je tada alatka u koju se može ugurati moralna ili nemoralna vrednota kojoj će život udahnuti dodatni angažman državnog sustava prisile. Jer Piketty je svjestan da njegova moralna vrednota bez poštene prisile ništa ne znači. Politika i prisila ista su stvar, kao uostalom i u svake ljevice – politika zapravo služi prisiljavanju manjeg ili većeg dijela građanstva da čine ono što ne žele. (99% vs 1%.) Prisila na ispravnim moralnim načelima – to je normalno.

99-pct-vs-1-pct

Sloboda od prisile postavljena nasuprot privlačne moralne jednakosti, gdje se pokvarenjacima uzima i daje jadnima, nema nikakve šanse. A kako je kapitalizam samo prirodni nastavak individualne slobode, njezino postavljanje na stranu zla sasvim je logičan potez.

A kad se u tome uspije, ruke su otvorene. Onda prolazi i priča da će se ograničavanjem slobode doći više slobode. Onda se bez pardona može reći da porez na nasljedstvo treba biti 50% i da je nacionalizacija dobar put za povećanje javnog kapitala. Onda je pitanje vladavine prava, konstitucionalizma ili ograničene i kontrolirane vlasti samo zanovijetanje. Jer zašto bi, dovraga, itko kontrolirao vlast koja želi dobro svom narodu, jelte? Ni u Pikettyja nema razrađene teorije vladanja. Nema je zapravo nitko s njegova krila političkog spektra. Problematici vladanja prilazi se samo s osnove da je uzimanje jednima i davanje drugima dobra stvar. A mi slučajno znamo da se iza toga valja snažna uloga države (premda Piketty ima svoje dokaze da je veća uloga vlada zaslužna za snažan rast nakon WWII), zatucana masa kojom se lako manipulira i zatiranje individualizma, čiji prostor zauzima ovakva ili onakva teorija društva, na koje se smije primijeniti ovakva ili onakva terapija, traži se njegova rekonstrukcija, prekrajanje – a sve u pitanju živi ljudi. Lakše je valjda kad se kaže društvo.

Sa svim tim na umu bila je dodatna sol na ranu gledanje kako publika u zagrebačkom kazališnom cirkusu otvorenih usta promatra čovjeka koji im govori da bi im djeca trebala plaćati 50% poreza na nasljedstvo i da imaju problem ako tome nije tako. Kako se može biti tako blesav da se tome aplaudira, to ja ne znam.

I čemu će na kraju poslužiti ta knjiga? Još ponekoj otetoj osobnoj slobodi, širenju paternalističke tiranije i povećanju troškova. Neosocijalizam je skup do bola.

Jedna misao o “Politički okvir za Pikettyjevu političku ekonomiju

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s